Tag: ubuntu

abcde – ripovanje muzike iz komandne linije

abcde je odlična skripta za grebovanje muzike za moje zahtevne potrebe. Ono što mi treba je da ripovanje bude u jednoj datoteci sa .cue listom i da od formata bude podržan .flac i .ogg, offset za CD uređaj da bi zvuk bio kvalitetan i (nije obavezno) preuzimanje naziva numera sa CDDB.org, da posle mogu da se snađem šta je šta, konverziju istovremeno u više formata i još štošta. Instalacija na Ubuntu ide iz zvaničnih repoa, sudo apt-get install abcde ili sličnom metodom.

Konfiguracija skripte koja, dakle, skida CD u jednan .flac sa .cue listom, koja je napunjena nazivima numera sa CDDB-a, ide ovako:

# -----------------$HOME/.abcde.conf----------------- #
#
# A sample configuration file to convert music cds to
#       single FLAC w/cue using abcde version 2.3.99.6
#
#       http://www.petrovicivan.com
# -------------------------------------------------- #
# Specify the encoder to use for FLAC. In this case
# flac is the only choice.
FLACENCODERSYNTAX=flac
# Specify the path to the selected encoder. In most cases the encoder
# should be in your $PATH as I illustrate below, otherwise you will
# need to specify the full path. For example: /usr/bin/flac
FLAC=flac
# Specify your required encoding options here. Multiple options can
# be selected as '--best --another-option' etc.
FLACOPTS='--verify --best'
# Output type for FLAC.
OUTPUTTYPE="flac"
# The cd ripping program to use. There are a few choices here: cdda2wav,
# dagrab, cddafs (Mac OS X only) and flac.
CDROMREADERSYNTAX=cdparanoia
# Give the location of the ripping program and pass any extra options:
CDPARANOIA=cdparanoia
CDPARANOIAOPTS="--never-skip=40 --sample-offset +96"
# Give the location of the CD identification program:
CDDISCID=cd-discid
# Give the base location here for the encoded music files.
OUTPUTDIR="$HOME/Muzika/"
# The default actions that abcde will take.
ACTIONS=cddb,playlist,cue,read,encode,tag,move,clean
# Decide here how you want the tracks labelled for a standard 'single-artist',
# multi-track encode and also for a multi-track, 'various-artist' encode:
OUTPUTFORMAT='${OUTPUT}/${ARTISTFILE}-${ALBUMFILE}/${TRACKNUM}.${TRACKFILE}'
VAOUTPUTFORMAT='${OUTPUT}/Various-${ALBUMFILE}/${TRACKNUM}.${ARTISTFILE}-${TRACKFILE}'
# Decide here how you want the tracks labelled for a standard 'single-artist',
# single-track encode and also for a single-track 'various-artist' encode.
# (Create a single-track encode with 'abcde -1' from the commandline.)
ONETRACKOUTPUTFORMAT='${OUTPUT}/${ARTISTFILE}-${ALBUMFILE}/${ALBUMFILE}'
VAONETRACKOUTPUTFORMAT='${OUTPUT}/Various-${ALBUMFILE}/${ALBUMFILE}'
# Create playlists for single and various-artist encodes. I would suggest
# commenting these out for single-track encoding.
PLAYLISTFORMAT='${OUTPUT}/${ARTISTFILE}-${ALBUMFILE}/${ALBUMFILE}.m3u'
VAPLAYLISTFORMAT='${OUTPUT}/Various-${ALBUMFILE}/${ALBUMFILE}.m3u'
# Put spaces in the filenames instead of the more correct underscores:
mungefilename ()
{
echo "$@" | sed s,:,-,g | tr / _ | tr -d '"?[:cntrl:]
}
# What extra options?
MAXPROCS=2                              # Run a few encoders simultaneously
PADTRACKS=y                             # Makes tracks 01 02 not 1 2
EXTRAVERBOSE=y                          # Useful for debugging
EJECTCD=y                               # Please eject cd when finished :-
# Moja podešavanja
CDROM=/dev/scd0
CUEREADERSYNTAX="mkcue"

sve ovo treba kopirati u ~/.abcde.conf i prilagoditi:
CDPARANOIAOPTS – offsetu vašeg DVD uređaja sa tabele http://www.accuraterip.com/driveoffsets.htm (više o offset-u http://users.fulladsl.be/spb2267/offsets/offsets.htm)
i sigurno da treba prilagoditi OUTPUTDIR – direktorijum gde će biti napravljen rip

Upstart novosti

U čekanju nove verzije Ubuntua 11.04 koja planirano izlazi za 41 dan, uz buku koju korisnici dižu oko Unity-ja – koja ću ja sigurno zaobići, imamo još novosti. Jedna od veoma zanimljivih je novi Upstart koji će podešavanja servisa koji se učitavaju pri podizanju sistema čuvati u /etc/init i imati ekstenziju .conf. Ako podrazumevane vredosti ne odgovaraju potrebama od sada će biti dovoljno samo napraviti novu datoteku sa istim imenom i ekstenzijom .override – zgodno 🙂

Konverzija muzike

Kolekcija muzike koju imam je prilično velika i veoma davno sam počeo da je pravim. U međuvremenu su se smenili nekoliko formata što naravno pravi zbrku.

Na Vindouzu sam koristio Monkey Audio (.ape) jer je za trunku pravio veću kompresiju od FLAC-a (.flac). Tada nisam znao da će problem kompatibilnosti biti mnogo veći neko tih 200-300KB (na fajlu od 250MB) koje sam uÅ¡tinuo koristeći zatvoreni kod Monkey Audio-a umesto otvorenog FLAC-a koji se danas nalazi u nekoliko desetina MP3 player-a, audio komponenti, na svim operativnim sistemima, itd… Sada je lako, znam za jadac, svi računari su mi na Ubuntu, sva muzika na .flac ili .ogg, dokumenti u ODFu… 😉

Pošto počinjem priču o muzici, idemo polako.

Continue reading

Lične prečice u Gnomu

Pošto već dve godine koristim srpsku lokalizaciju na svom Ubuntu, jedan od problema nas koji koristimo latinicu a koji baš bode oči su prečice u Nautilusu. Po prebacivanju na srpski Gnom mi odmah ponudi da “Desktop” prebaci u “Радна површ”, Music->Музика…

Pošto je pravi mazohizam koristiti ćirilične nazive ovih direktorijuma u terminalu, u početku sam pravio linkove (u Vindouzu poznate kao Shortcuts). Posle toga sam se pomirio sa engleskim nazivima i na kraju sam našao rešenje u paketu xdg-user-dirs koji preslovljava podrazumevane direktorijume u lokalizovanu verziju. Znači, prevodi Music->Музика, Desktop->Радна површ… Pošto mi ćirilica ne odgovara u terminalu ja ručno preradim ~/.config/user-dirs.dirs u:

XDG_MUSIC_DIR="$HOME/Muzika"
XDG_PUBLICSHARE_DIR="$HOME/Javno"
XDG_TEMPLATES_DIR="$HOME/Šabloni"
XDG_DESKTOP_DIR="$HOME/Radna površ"
XDG_DOWNLOAD_DIR="$HOME/Preuzimanja"
XDG_DOCUMENTS_DIR="$HOME/Dokumenta"
XDG_PICTURES_DIR="$HOME/Slike"
XDG_VIDEOS_DIR="$HOME/Video"

E, tek sada je ok kucati: cd Radna\ površ, a ne posle cd prebacivati sa latinice na ćirilicu, i tako svaki čas…

Dok ne dobijemo latinični Gnom ovo je, rekao bih, najčistije rešenje

Skraćenice u terminalu

Kod kucanja komandi u Terminalu najveći problem je ponovno kucanje parametara ili dugačkih putanja. Ove dve prečice su me spasle od toga

Npr. treba da restartujem Apač

$ /etc/init.d/apache2 restart

ali sam zaboravio da samo SUDO može da ga restartuje. Dodajem sudo i sa !! (dva znaka uzvika) ponavljam komandu

$ sudo !!

Drugi slučaj, hoću da vidim sadržaj direktorijuma

$ ls /usr/share/doc

sada umesto da ponavljam celu putanju, sa !$ ponavljam ceo parametar a komanda je druga (promena direktorijuma)

$ cd !$

Nadogradnja na Ubuntu 9.10

U proteklih par dana sam uradio 3 nadogradnje, moj kućni računar, ženin netbook i mamin i tatin kućni. Sva tri su prošla bez incidenata :), osim što mi je čudan zbun nastao sa prelaskom na Empathy. Svaki nalog sa Google Apps nije odmah mogao da se zakači na net. Rešenje je ubacivanje gtalk.google.com kao adrese servera, 5222 prebaciti na 5223, i uključiti stari SSL.

Ostaje mi joÅ¡ 3G modem i moj laptop i svi smo u istoj ekipi 🙂

Kraj dominacije

Pridružujem se čestitkama kompaniji Microsoft na prihvatanju otvorenog formata za dokumente. Da pojasnim, u praksi ovo znači da moje dokumente napravljene u OpenOffice-u od sada će moći da koriste svi korisnici Microsoft Office-a bez da moram da ih konvertujem u neki od Microsoft-ovih formata, ili obrnuto Microsoft Office od sada može da barata svim OpenOffice formatima: .odt, .ods, odp, .odb. Kakvo olakÅ¡anje 😉

Kraj jedne priče – podrÅ¡ka za Otvoreni dokument-format (ODF) u Office 2007
Format za budućnost sada dostupan celom tržištu
Amsterdam, 29. april 2009. godine

Organizacija OpenDoc Society želi da čestita kompaniji Microsoft Corporation Inc. na jučerašnjem objavljivanju Service Pack 2 za Microsoft Office 2007. Microsoft Office je poslednji od glavnih kancelarijskih paketa koji donosi ugrađenu podršku za Otvoreni dokument-format (ODF, engl. OpenDocument Format). Organizacija OpenDoc Society ne skriva zadovoljstvo što se i Microsoft na kraju pridružio proizvođačima i zajednicama slobodnog softvera kao što su IBM, Google, Sun Microsystems, Novell, KOffice, Corel i Adobe koji su svi već prešli na ODF u prethodnim godinama.

„Na neki način ovo je kraj jedne priče“ kaže Bert Bakker, predsedavajući u OpenDoc Society. „Vlasnički formati obeležili su prethodnih 25 godina IT sveta i doveli ga do tačke kada su milijarde investirane u softver – u međusobno nepovezanim oblastima – upravljane ne za tehničkim i sigurnosnim kriterijumima nego za time koji kancelarijski paket je negde u upotrebi.”

Novi SP2 konačno donosi ugrađenu podršku za ODF 1.1 u Microsoft Office 2007 (i sada može potpuno da zameni zastarele .doc, .docx, .xls, .xlsx, .ppt i .pptx formate) nakon dve godine od „nezvanične“ podrške kroz umetak koji je zamišljen i finansiran (ali ne i formalno podržavan) od strane kompanije Microsoft. Ovo je posebno važno za sve Microsoft korisnike koji su usvojili već zastarele Office 2007-specifične formate .docx, .xlsx i .pptx – koji su bili uvedeni kao podrazumevani u Office 2007. Kako su oni u međuvremenu prevaziđeni, dalje korišćenje ovih formata se ne preporučuje.

Mnoge države širom sveta su aktivno prišle usvajanju politika upotrebe otvorenih standarda, u čemu je neosporno ODF bio jedan od pokretača. Države i korisnici sve jasnije poručuju proizvođačima da sa njima ne mogu sarađivati ukoliko se ne okrenu i podrže otvorene standarde. „Prelazak na ODF čak i ako ostanejete na istim rešenjima istog proizvođača je svakako dobro IT upravljanje, jer pruža bolju sigurnost, mehanizme saglasnosti i upotrebljivosti, dok u isto vreme rešava zavisnosti od jednog proizvođača“, izjavio je Michiel Leenaars, potpredsednik OpenDoc Society. „Preporučujemo kompanijama, državnoj i javnoj upravi, i svim korisnicima da okrenu drugi list i proglase novi format podrazumevanim – zaustavimo izradu novih zastarelih dokumenata što je pre moguće. Bićemo sami sebi zahvalni zbog toga kasnije“.

I dok poslednji veliki proizvođač kacnelarijskog softvera prelazi na ODF, OpenDoc Society napominje da je sada uz Otvoreni dokument-format put čist za nove inovacije u klasičnim i veb kancelarijskim alatkama. Organizacija očekuje pojavu pametnih dokumenata koji spajaju mogućnosti „mreže podataka“ sa tradicionalnom upotrebom kancelarijskog softvera. OpenDoc Society namerava da aktivno podrži da se ovi novi proizvodi i usluge izbore do tržišta i bolje međusobno sarađuju na dobrobit korisnika i potrošača.

Sada kada ODF mogu da koriste svi glavni kancelarijski paketi fokus autora softvera i korisnika može se preusmeriti da proizvodi koji stvaraju i obrađuju dokumente, kao što su filteri za e-poštu, sistemi za upravljanje sadržajem, skladišta dokumenata i alatke za poslovno planiranje, mogu da iskoriste brojne prednosti koje ODF donosi. OpenDoc Society naglašava velikim korisnicima kao što su vlade i kompanije, kao i pojedincima, da pogledaju trenutno predloženo ODF 1.2 specifikaciju kao i poziv za komentare na narednu verziju ODF specifikacije koja će uslediti po usvajanju 1.2. OASIS tehnički komitet (engl. OASIS Technical Committee) otvorio je period za slanje komentara na aktuelnu verziju nacrta.

Spajanje PDFova

Ghostscript je paket sa kojim otvaram i štampam PostScript i PDF datoteke. Koristi se u većini Linux distribucija ali ima funkcije i za kombinovanje/spajanje PDF datoteka.

Za kombinovanje/spajanje PDF datoteka osnovna komanda je:

gs -dBATCH -dNOPAUSE -q -sDEVICE=pdfwrite -sOutputFile=dokument.pdf strana1.pdf strana2.pdf (ili samo *.pdf)

Kratko objašnjenje komande:

  • gs — pokretanje programa Ghostscript
  • -dBATCH — kada pokrećemo Ghostscript procesiranje PDF datoteka na kraju bi trebalo da izaÄ‘emo iz programa. ako ne uključimo ovu opciju Ghostscript će nastaviti da radi
  • -dNOPAUSE — obraÄ‘ivanje strane po strane bez naÅ¡e intervencije
  • -q — isključivanje prikazivanja poruka u toku rada (može i bez)
  • -sDEVICE=pdfwrite — usmeravanja izlaza na ugraÄ‘eni PDF pisač
  • -sOutputFile=dokument.pdf — upiÅ¡i rezultat obraÄ‘enih datoteka u dokument.pdf

Kada koristite Ghostscript slobodno možete dodati i ostale PDF opcije npr. kompresiju, format za eBook čitače ili šifrovanje (Ghostscript dokumentacija)

Reinstalacija programa na Ubuntu

Kada sam prelazio sa 32-bitnog na 64-bitni Ubuntu zatrebao mi je spisak svih programa koje imam instalirane da bi ih opet instalirao na novom sistemu. Mogao sam to da uradim i sa APT i njegovim –get-selections & –set-selections ali tada ne bih imao pregled koji su paketi automatski instalirani a koje sam ja odabrao.

aptitude search '?installed?not(?automatic)' -F %p > paketi.txt

na novi sistem, ili novoj mašini, prebacim paketi.txt i otkucam:

aptitude install `cat paketi.txt`

i instaliram sve što sam i ranije imao.

Ovo može da posluži i kada sklapate tipske mašine recimo prodavci konfiguracija.

Ubuntu 8.10 Alfa 5

Pre dva dana pojavila se i Alfa 5 Ubuntua 8.10 kodnog imena Intrepid Ibex. Zakazani izlazak zvanično je pred kraj oktobra. Ovde je spisak osnovnih promena koja će doneti 8.10

· Kernel 2.6.27-2 (zasnovan na Linux kernelu 2.6.27 RC)
· X.Org Server 1.5
· Mozilla Firefox 3.0.1
· OpenOffice.org 2.4.1
· The GIMP 2.4.7
· F-Spot 0.4.4
· Pidgin 2.5.0
· Brasero 0.8.1
· Transmission 1.33
· Rhythmbox 0.11.6
· Ekiga 2.0.12
· Evolution 2.23.91
· Nautilus 2.23.91
· Vinagre 2.23.90

Slike skrana pogledajte na Softpediji, s tim da vizuelna promena još nije usvojena. Lično bih voleo da „prođe“ tamna tema, samo zbog zlih glasova koji pljuju po sadašnjem izgledu, a sumnjam da takvi sistem koriste za nešto drugo.