Written by ipplusstudio on . Posted in opšte, sport. Leave a Comment
Written by ipplusstudio on . Posted in softver. Leave a Comment
Posle punih 11 godine vladavine Internet Explorera na vlasniÄkom operativnom sistemu Vindouz, Microsoft je najavio da ćete u Windows 7 moći da legalno uklonite Internet Explorer 8. Pretpostavljate da to nije volja kompanije, nije ni u skladu sa dosadaÅ¡njim odlukama i strategijama, već je odluka kojoj ova kompanija pokuÅ¡ava da se približi uslovima koji vladaju u Evropi gde nemaju toliko dominantan uticaj kao u SAD-u, ali svejedno korisnici će po prvi put moću da uklone Internet Explorer ako im ne zavrÅ¡ava posao ili im se jednostavno ne sviÄ‘a. Da li je uopÅ¡te bilo u redu da korisnik bude ovako ograniÄen s obzirom da je kupovinom Windowsa kupovao operativni sistem a ne veb ÄitaÄ?! Do skoro odgovor nadležnih je bio da time obezbeÄ‘uju stabilnost sistema, Å¡to sa jedne strane i jeste logiÄno, kao Å¡to ja izbegavam da na sistemu instaliram bilo Å¡ta Å¡to nije iz zvaniÄnog izvora, ali problem koji Microsoft ima je taj Å¡to njihov proizvod koriste milioni ljudi i Å¡to krekeri pronalaze svaku rupicu na ovom paketu i Å¡to Internet Explorer nikada neće biti zakrpljen! Ne bih da na ovom pitanju mnogo kudim Microsoft, govorim o veb ÄitaÄima, jer mislim da su Äiste brojke protiv njih: kompanija ima oko 90.000 zaposlenih, korisnika ima ko zna koliko, ali na uzorku od http://w3counter.com/globalstats.php?date=2009-01-31 to su 55 miliona korisnika koji koriste internet (ostale ćemo zanemariti).
S obzirom da je Microsoft kompanija koja mora da zarađuje, postavlja se pitanje zašto ne dozvoljavaju uklanjanje Internet Explorera kada od njega ne zarađuju. Zašto ugrožavaju svoj proizvod operativni sistem Windows?
Written by ipplusstudio on . Posted in softver. 1 Comment
Kod kucanja komandi u Terminalu najveći problem je ponovno kucanje parametara ili dugaÄkih putanja. Ove dve preÄice su me spasle od toga
Npr. treba da restartujem ApaÄ
$ /etc/init.d/apache2 restart
ali sam zaboravio da samo SUDO može da ga restartuje. Dodajem sudo i sa !! (dva znaka uzvika) ponavljam komandu
$ sudo !!
Drugi sluÄaj, hoću da vidim sadržaj direktorijuma
$ ls /usr/share/doc
sada umesto da ponavljam celu putanju, sa !$ ponavljam ceo parametar a komanda je druga (promena direktorijuma)
$ cd !$
Written by ipplusstudio on . Posted in opšte, sport. Leave a Comment
Ewa Kopaz, poljska ministarka zdravlja, govori u poljskom palramentu o vakcini protiv svinjskog gripa!
5.11.2009.
“Želim da naglasim da je tokom mog dugogodiÅ¡njeg rada kao lekara opÅ¡te prakse moja glavna maksima bila „ Pre svega ne Äiniti nikom zlo/ne nauditi nikom“. To sam pravilo ponela sa sobom pri dolasku na mesto ministra zdravlja.
Kada sam bila u situacijama da nekom preporuÄim lek, uvek bih se, kao i, verujem,većina doktora, prvo zapitala „Da li bih ovaj lek dala svojoj staroj majci, svom detetu?“.
Upravo me je ta misao nagnala da sa velikim oprezom preispitam informacije vezane za lek koji bi uskoro poljsko ministarstvo zdravlja trebalo da preporuÄi svakom Poljaku, milionima Poljaka koji nemaju nikakvo medicinsko obrazovanje, niti ono koje njihov ministar zdravlja ima, a posebno ne ono znanje koje ima jedan struÄnjak: profesor Bridak koji kao struÄnjak radi na problemu gripa već preko 40 godina. On radi u jednom od 189 istraživaÄkih centara Å¡irom sveta koji se bave problemom gripa, jedan od tih centara je upravo u Poljskoj. Može li nas iko optužiti da nemamo potrebno znanje o gripu? Može li iko da dovede u pitanje znanje nekog ko se viÅ¡e od 40 godina bavi gripom, i to ne samo jednom njegovom vrstom , i koji je objavio na stotine Älanaka o tome?
Imam samo jedno osnovno pitanje: Želimo li da se borimo protiv pandemije gripa?
Danas znamo da neki Älanovi sporazuma koje su proizvoÄ‘aÄi vakcine potpisali sa drugim, mnogo bogatijim zemljama, sadrže odreÄ‘ene dodatke/priloge (stavke kojima se te kuće ograÄ‘uju od odgovornosti od Å¡tetnih posledica vakcine).
Takođe znamo šta je predloženo Poljskoj. Pošto su pregovori trenutno u toku, ne mogu o svemu da govorim,ali mogu vam reći jednu stvar: naše Ministarstvo pravde pronašlo je najmanje 20 stavki tog budućeg sporazuma koje izazivaju podozrenje.
Šta je dužnost Ministra zdravlja? Da potpiše ugovore koji su za dobrobit poljskog naroda, ili da potpiše ugovore koji idu u korist farmaceutskih kompanija?? (aplauz)
Postoje tri vakcine na tržiÅ¡tu, sve tri od tri razliÄite komppanije. Svaka ima drugaÄiju koliÄinu aktivne supstance a opet, za Äudo, svaka se tretira na isti naÄin? Nije li stoga opravdano da ministar zdravlja i drugi struÄnjaci sumnjaju u njih?
Možda je jedna od vakcina koja u sebi sadrži samo tragove te aktivne supstance u stvari samo „sveta vodica“ za koju treba da verujemo da leÄi svinjski grip? Treba li da za to platimo?
Dajem primer NemaÄke koja je kupila 50 miliona vakcina, do sada je upotrebljeno tek 10%. Danas samo 13% Nemaca želi da uzme taj „magiÄni lek“. Ali taj podatak je neobiÄan jer Nemci imaju veoma visok procenat ljudi koji primaju vakcine, tako da kada u Poljskoj od 1000 ljudi 53 primi vakcinu , u NemaÄkoj na 1000 ljudi primi njih 238 (23%).
Å ta se to deÅ¡ava kad samo 13 % Nemaca želi da primi tu vakcinu protiv gripa a ne onih 23% koliko ih redovno prima sezonsku vakcinu protiv obiÄnog gripa? Njihova vlada im je kupila vakcine i daje ih besplatno a oni ih neće? Å ta se desilo?
Mogu li nas ove Äinjenice naterati da se predomislimo u vezi kupovine ovih vakcina ili ne? PredomiÅ¡ljati se da li da kupimo vakcinu koja je na neki naÄin i tajna?
Postoje internet stranice na kojima proizvoÄ‘aÄi vakcina imaju obavezu da objave moguće Å¡tetne posledice uzimanja vakcine. Vakcinacije su u Evropi poÄele 1 oktobra. Zamolila bih vas da posetite te internet stranice i proÄitate ima li ikakvih Å¡tetnih posledica kod ovog leka. I najmanja sitnica, barem alergijski svrab na mestu uboda igle. To se može pojaviti i kod najbezbednijeg leka. Toga nema. „SavrÅ¡eni“ lek.
Pa poÅ¡to je tako Äudotvoran, zaÅ¡to onda farmaceutske kuće neće da ga puste na slobodno tržiÅ¡te i preuzmu odgovornost za njega? ZaÅ¡to jednostavno ne kažu „ Ovo je divan, bezbedan lek i stoga ćemo stati iza njega i preuzeti odgovornost, stavićemo ga na tržiÅ¡te i sve će biti jasno i otvoreno.“ Umesto da svu težinu odluke prebace na nas-kupce.
Nemamo rezultate kliniÄkih ispitivanja, detaljan sastav leka,podatke o Å¡tetnim posledicama. Vakcine su sada u Äetvrtoj fazi ispitivanja, veoma kratkog ispitivanja, i joÅ¡ uvek nemamo te podatke. TakoÄ‘e je bilo i veoma malo uzoraka, jedna vrsta vakcine je ispitana na samo 160 doborovoljaca, 20-60 godina starosti,svi su bili zdravi, nijedan nije bio zaražen virusom (pa da je onda ispitan lek). Druga vrsta vakcine je testirana na njih 600, 18-60god, svi zdravi. Je li to dovoljno, pogotovo za ovde prisutne doktore? To po meni nije dovoljno dobro.
Želim da budem dovoljno uverena/sigurna da bih mogla da preporuÄim ovu vakcinu. Mi nismo ispali iz reda za vakcinu, želimo da odvojimo dovoljno vremena tokom ovih pregovora kako bi smo saznali Å¡to viÅ¡e možemo o toj vakcini. Pa ako komitet za pandemiju odluÄi da je potrebno, kupićemo je.
Takođe, oko milijardu ljudi svake godine oboli od sezonskog gripa, milion ih svake godine umre. I to se ne dešava tek poslednje godinu, dve. To se dešava već dugo vremena.
Da li je iko igde proglasio pandemiju zbog toga? A obiÄni sezonski grip je mnogo opasniji od svinjskog, posledice su veoma ozbiljne i nekad smrtonosne. Da li je ikakva pandemija proglaÅ¡ena?
Vi koji me pritiskate da kupimo vakcine, pitam vas: „ Zaštio niste vrištali i vikali prošle godine, pre dve godine ili 2003? 2003. godine je 1.200.000 Poljaka obolelo od sezonskog gripa! Da li je iko u ovoj prostoriji vikao „ Kupimo vakcine protiv gripa!“ ? Ne sećam se toga.
Na kraju bih htela da kažem jednu stvar: poljski narod je veoma mudar. Poljaci umeju vrlo dobro da razlikuju laž od istine. Takođe mogu da vide šta je objektivno, a šta je samo „igra/prevara“.
Written by ipplusstudio on . Posted in softver. Leave a Comment
U proteklih par dana sam uradio 3 nadogradnje, moj kućni raÄunar, ženin netbook i mamin i tatin kućni. Sva tri su proÅ¡la bez incidenata :), osim Å¡to mi je Äudan zbun nastao sa prelaskom na Empathy. Svaki nalog sa Google Apps nije odmah mogao da se zakaÄi na net. ReÅ¡enje je ubacivanje gtalk.google.com kao adrese servera, 5222 prebaciti na 5223, i ukljuÄiti stari SSL.
Ostaje mi joÅ¡ 3G modem i moj laptop i svi smo u istoj ekipi 🙂
Written by ipplusstudio on . Posted in softver. Leave a Comment
U prevodu: tvorci Ubuntua odgovaraju na unapred postavljena pitanja nas korisnika. Rapored je sledeći (satnica je po našem vremenu)
Vreme | Ponedeljak 2.11. | Utorak 3.11. | Sreda 4.11. | ÄŒetvrtak 5.11. | Petak 6.11. |
16:00 | Uvod – Jono Bacon | Ubuntu Moblin Remix – Bill Filler i ostali | Pitajte Marka – sabdfl | UkljuÄivanje u razvoj Ubuntua – James Westby i Daniel Holbach | Prazan Slot |
17:00 | Budi Ubuntu guru u svom kraju – FabianRodriguez | Pisanje knjige – emmajane | Jono Bacon – Radionice za lidere | Kako ispraviti bag u Ubuntu – James Westby i Daniel Holbach | Kako koristiti Ubuntu+1 – Jorge Castro |
18:00 | Ubuntu Weekly Newsletter: Ili kako saÄuvati organizaciju od haosa – tyche | UkljuÄivanje u LoZa – Jono Bacon | Pravljenje Screencast-ova – DKcross | Osnove i pravila ponaÅ¡anja na Ubuntu IRC-u – jussi01 i mneptok | AppArmor – John Johansen |
19:00 | NauÄite kako da napiÅ¡ete svoju aplikaciju – Rick Spencer | Byobu – Dustin Kirkland | Prvi koraci u prevoÄ‘enju Ubuntua – David Planella | KVM i Virt-Manager – Dustin Kirkland | Kernel QA – Leann Ogasawara |
20:00 | Ubuntu One – Joshua Hoover | ISO Testing Tracker – Ara Pulido | Kubuntu Netbook – Scott Kitterman Edition | Dobrodošli u novi Edubuntu – Stéphane Graber | Rešavanja prvog baga – Beth Lynn Eicher |
21:00 | Å ta uraditi kada stvari poÄ‘u naopako – Alan Pope | UÄenje – Elizabeth Krumbach | Uvod u GIMP – akk | WIOS – Situacije – Elizabeth Krumbach | Uvod u Ubuntu projekat dokumentacije – TBA |
22:00 | Prijavljivanje bagova – Brian Murray | Pisanje sigurnog koda – Kees Cook | Giving Useful Feedback – Murat Güne? | WIOS – Ohrabrenje – Mackenzie Morgan | Uvod u Telepathy Stack – Ken Vandine |
23:00 | Organizovanje FOSS dogaÄ‘aja – Laura Czajkowski | Spremanje KDE 4 za LTS – Jonathan Riddell | Ubuntu Älanstvo – Nathan Handler | Kako napraviti kompatibilnost sa win-om (i kakvu uloguu ima Wine) – Scott Ritchie | Utisci i ideje za sledeće okupljanje – Jorge Castro |
Written by ipplusstudio on . Posted in sport. Leave a Comment
Kako je izgledao poÄetak, prva trka:
Written by ipplusstudio on . Posted in opšte. Leave a Comment
Written by ipplusstudio on . Posted in softver. Leave a Comment
Pridružujem se Äestitkama kompaniji Microsoft na prihvatanju otvorenog formata za dokumente. Da pojasnim, u praksi ovo znaÄi da moje dokumente napravljene u OpenOffice-u od sada će moći da koriste svi korisnici Microsoft Office-a bez da moram da ih konvertujem u neki od Microsoft-ovih formata, ili obrnuto Microsoft Office od sada može da barata svim OpenOffice formatima: .odt, .ods, odp, .odb. Kakvo olakÅ¡anje 😉
Kraj jedne priÄe – podrÅ¡ka za Otvoreni dokument-format (ODF) u Office 2007
Format za budućnost sada dostupan celom tržištu
Amsterdam, 29. april 2009. godineOrganizacija OpenDoc Society želi da Äestita kompaniji Microsoft Corporation Inc. na juÄeraÅ¡njem objavljivanju Service Pack 2 za Microsoft Office 2007. Microsoft Office je poslednji od glavnih kancelarijskih paketa koji donosi ugraÄ‘enu podrÅ¡ku za Otvoreni dokument-format (ODF, engl. OpenDocument Format). Organizacija OpenDoc Society ne skriva zadovoljstvo Å¡to se i Microsoft na kraju pridružio proizvoÄ‘aÄima i zajednicama slobodnog softvera kao Å¡to su IBM, Google, Sun Microsystems, Novell, KOffice, Corel i Adobe koji su svi već preÅ¡li na ODF u prethodnim godinama.
„Na neki naÄin ovo je kraj jedne priÄe“ kaže Bert Bakker, predsedavajući u OpenDoc Society. „VlasniÄki formati obeležili su prethodnih 25 godina IT sveta i doveli ga do taÄke kada su milijarde investirane u softver – u meÄ‘usobno nepovezanim oblastima – upravljane ne za tehniÄkim i sigurnosnim kriterijumima nego za time koji kancelarijski paket je negde u upotrebi.â€
Novi SP2 konaÄno donosi ugraÄ‘enu podrÅ¡ku za ODF 1.1 u Microsoft Office 2007 (i sada može potpuno da zameni zastarele .doc, .docx, .xls, .xlsx, .ppt i .pptx formate) nakon dve godine od „nezvaniÄne“ podrÅ¡ke kroz umetak koji je zamiÅ¡ljen i finansiran (ali ne i formalno podržavan) od strane kompanije Microsoft. Ovo je posebno važno za sve Microsoft korisnike koji su usvojili već zastarele Office 2007-specifiÄne formate .docx, .xlsx i .pptx – koji su bili uvedeni kao podrazumevani u Office 2007. Kako su oni u meÄ‘uvremenu prevaziÄ‘eni, dalje korišćenje ovih formata se ne preporuÄuje.
Mnoge države Å¡irom sveta su aktivno priÅ¡le usvajanju politika upotrebe otvorenih standarda, u Äemu je neosporno ODF bio jedan od pokretaÄa. Države i korisnici sve jasnije poruÄuju proizvoÄ‘aÄima da sa njima ne mogu saraÄ‘ivati ukoliko se ne okrenu i podrže otvorene standarde. „Prelazak na ODF Äak i ako ostanejete na istim reÅ¡enjima istog proizvoÄ‘aÄa je svakako dobro IT upravljanje, jer pruža bolju sigurnost, mehanizme saglasnosti i upotrebljivosti, dok u isto vreme reÅ¡ava zavisnosti od jednog proizvoÄ‘aÄa“, izjavio je Michiel Leenaars, potpredsednik OpenDoc Society. „PreporuÄujemo kompanijama, državnoj i javnoj upravi, i svim korisnicima da okrenu drugi list i proglase novi format podrazumevanim – zaustavimo izradu novih zastarelih dokumenata Å¡to je pre moguće. Bićemo sami sebi zahvalni zbog toga kasnije“.
I dok poslednji veliki proizvoÄ‘aÄ kacnelarijskog softvera prelazi na ODF, OpenDoc Society napominje da je sada uz Otvoreni dokument-format put Äist za nove inovacije u klasiÄnim i veb kancelarijskim alatkama. Organizacija oÄekuje pojavu pametnih dokumenata koji spajaju mogućnosti „mreže podataka“ sa tradicionalnom upotrebom kancelarijskog softvera. OpenDoc Society namerava da aktivno podrži da se ovi novi proizvodi i usluge izbore do tržiÅ¡ta i bolje meÄ‘usobno saraÄ‘uju na dobrobit korisnika i potroÅ¡aÄa.
Sada kada ODF mogu da koriste svi glavni kancelarijski paketi fokus autora softvera i korisnika može se preusmeriti da proizvodi koji stvaraju i obraÄ‘uju dokumente, kao Å¡to su filteri za e-poÅ¡tu, sistemi za upravljanje sadržajem, skladiÅ¡ta dokumenata i alatke za poslovno planiranje, mogu da iskoriste brojne prednosti koje ODF donosi. OpenDoc Society naglaÅ¡ava velikim korisnicima kao Å¡to su vlade i kompanije, kao i pojedincima, da pogledaju trenutno predloženo ODF 1.2 specifikaciju kao i poziv za komentare na narednu verziju ODF specifikacije koja će uslediti po usvajanju 1.2. OASIS tehniÄki komitet (engl. OASIS Technical Committee) otvorio je period za slanje komentara na aktuelnu verziju nacrta.
Written by ipplusstudio on . Posted in muzika. Leave a Comment
Imamo ih i mi, ali ova žena je priredila prelepo iznenađenje. Pogledajte
http://www.youtube.com/watch?v=RxPZh4AnWyk (pozajmljivanje slike nije dozvoljeno)
Evo odmah i sledeće numere na koju me je odvukla Suzan Boyle: