Najava kraja vladavine Internet Explorera

Posle punih 11 godine vladavine Internet Explorera na vlasničkom operativnom sistemu Vindouz, Microsoft je najavio da ćete u Windows 7 moći da legalno uklonite Internet Explorer 8. Pretpostavljate da to nije volja kompanije, nije ni u skladu sa dosadašnjim odlukama i strategijama, već je odluka kojoj ova kompanija pokušava da se približi uslovima koji vladaju u Evropi gde nemaju toliko dominantan uticaj kao u SAD-u, ali svejedno korisnici će po prvi put moću da uklone Internet Explorer ako im ne završava posao ili im se jednostavno ne sviđa. Da li je uopšte bilo u redu da korisnik bude ovako ograničen s obzirom da je kupovinom Windowsa kupovao operativni sistem a ne veb čitač?! Do skoro odgovor nadležnih je bio da time obezbeđuju stabilnost sistema, što sa jedne strane i jeste logično, kao što ja izbegavam da na sistemu instaliram bilo šta što nije iz zvaničnog izvora, ali problem koji Microsoft ima je taj što njihov proizvod koriste milioni ljudi i što krekeri pronalaze svaku rupicu na ovom paketu i što Internet Explorer nikada neće biti zakrpljen! Ne bih da na ovom pitanju mnogo kudim Microsoft, govorim o veb čitačima, jer mislim da su čiste brojke protiv njih: kompanija ima oko 90.000 zaposlenih, korisnika ima ko zna koliko, ali na uzorku od http://w3counter.com/globalstats.php?date=2009-01-31 to su 55 miliona korisnika koji koriste internet (ostale ćemo zanemariti).

S obzirom da je Microsoft kompanija koja mora da zarađuje, postavlja se pitanje zašto ne dozvoljavaju uklanjanje Internet Explorera kada od njega ne zarađuju. Zašto ugrožavaju svoj proizvod operativni sistem Windows?

Skraćenice u terminalu

Kod kucanja komandi u Terminalu najveći problem je ponovno kucanje parametara ili dugačkih putanja. Ove dve prečice su me spasle od toga

Npr. treba da restartujem Apač

$ /etc/init.d/apache2 restart

ali sam zaboravio da samo SUDO može da ga restartuje. Dodajem sudo i sa !! (dva znaka uzvika) ponavljam komandu

$ sudo !!

Drugi slučaj, hoću da vidim sadržaj direktorijuma

$ ls /usr/share/doc

sada umesto da ponavljam celu putanju, sa !$ ponavljam ceo parametar a komanda je druga (promena direktorijuma)

$ cd !$

Vakcine protiv svinjskog gripa

Ewa Kopaz, poljska ministarka zdravlja, govori u poljskom palramentu o vakcini protiv svinjskog gripa!

5.11.2009.

“Želim da naglasim da je tokom mog dugogodišnjeg rada kao lekara opšte prakse moja glavna maksima bila „ Pre svega ne činiti nikom zlo/ne nauditi nikom“. To sam pravilo ponela sa sobom pri dolasku na mesto ministra zdravlja.

Kada sam bila u situacijama da nekom preporučim lek, uvek bih se, kao i, verujem,većina doktora, prvo zapitala „Da li bih ovaj lek dala svojoj staroj majci, svom detetu?“.

Upravo me je ta misao nagnala da sa velikim oprezom preispitam informacije vezane za lek koji bi uskoro poljsko ministarstvo zdravlja trebalo da preporuči svakom Poljaku, milionima Poljaka koji nemaju nikakvo medicinsko obrazovanje, niti ono koje njihov ministar zdravlja ima, a posebno ne ono znanje koje ima jedan stručnjak: profesor Bridak koji kao stručnjak radi na problemu gripa već preko 40 godina. On radi u jednom od 189 istraživačkih centara širom sveta koji se bave problemom gripa, jedan od tih centara je upravo u Poljskoj. Može li nas iko optužiti da nemamo potrebno znanje o gripu? Može li iko da dovede u pitanje znanje nekog ko se više od 40 godina bavi gripom, i to ne samo jednom njegovom vrstom , i koji je objavio na stotine članaka o tome?

Imam samo jedno osnovno pitanje: Želimo li da se borimo protiv pandemije gripa?

Danas znamo da neki članovi sporazuma koje su proizvođači vakcine potpisali sa drugim, mnogo bogatijim zemljama, sadrže određene dodatke/priloge (stavke kojima se te kuće ograđuju od odgovornosti od štetnih posledica vakcine).

Takođe znamo šta je predloženo Poljskoj. Pošto su pregovori trenutno u toku, ne mogu o svemu da govorim,ali mogu vam reći jednu stvar: naše Ministarstvo pravde pronašlo je najmanje 20 stavki tog budućeg sporazuma koje izazivaju podozrenje.

Šta je dužnost Ministra zdravlja? Da potpiše ugovore koji su za dobrobit poljskog naroda, ili da potpiše ugovore koji idu u korist farmaceutskih kompanija?? (aplauz)

Postoje tri vakcine na tržištu, sve tri od tri različite komppanije. Svaka ima drugačiju količinu aktivne supstance a opet, za čudo, svaka se tretira na isti način? Nije li stoga opravdano da ministar zdravlja i drugi stručnjaci sumnjaju u njih?

Možda je jedna od vakcina koja u sebi sadrži samo tragove te aktivne supstance u stvari samo „sveta vodica“ za koju treba da verujemo da leči svinjski grip? Treba li da za to platimo?

Dajem primer Nemačke koja je kupila 50 miliona vakcina, do sada je upotrebljeno tek 10%. Danas samo 13% Nemaca želi da uzme taj „magični lek“. Ali taj podatak je neobičan jer Nemci imaju veoma visok procenat ljudi koji primaju vakcine, tako da kada u Poljskoj od 1000 ljudi 53 primi vakcinu , u Nemačkoj na 1000 ljudi primi njih 238 (23%).

Šta se to dešava kad samo 13 % Nemaca želi da primi tu vakcinu protiv gripa a ne onih 23% koliko ih redovno prima sezonsku vakcinu protiv običnog gripa? Njihova vlada im je kupila vakcine i daje ih besplatno a oni ih neće? Šta se desilo?

Mogu li nas ove činjenice naterati da se predomislimo u vezi kupovine ovih vakcina ili ne? Predomišljati se da li da kupimo vakcinu koja je na neki način i tajna?

Postoje internet stranice na kojima proizvođači vakcina imaju obavezu da objave moguće štetne posledice uzimanja vakcine. Vakcinacije su u Evropi počele 1 oktobra. Zamolila bih vas da posetite te internet stranice i pročitate ima li ikakvih štetnih posledica kod ovog leka. I najmanja sitnica, barem alergijski svrab na mestu uboda igle. To se može pojaviti i kod najbezbednijeg leka. Toga nema. „Savršeni“ lek.

Pa pošto je tako čudotvoran, zašto onda farmaceutske kuće neće da ga puste na slobodno tržište i preuzmu odgovornost za njega? Zašto jednostavno ne kažu „ Ovo je divan, bezbedan lek i stoga ćemo stati iza njega i preuzeti odgovornost, stavićemo ga na tržište i sve će biti jasno i otvoreno.“ Umesto da svu težinu odluke prebace na nas-kupce.

Nemamo rezultate kliničkih ispitivanja, detaljan sastav leka,podatke o štetnim posledicama. Vakcine su sada u četvrtoj fazi ispitivanja, veoma kratkog ispitivanja, i još uvek nemamo te podatke. Takođe je bilo i veoma malo uzoraka, jedna vrsta vakcine je ispitana na samo 160 doborovoljaca, 20-60 godina starosti,svi su bili zdravi, nijedan nije bio zaražen virusom (pa da je onda ispitan lek). Druga vrsta vakcine je testirana na njih 600, 18-60god, svi zdravi. Je li to dovoljno, pogotovo za ovde prisutne doktore? To po meni nije dovoljno dobro.

Želim da budem dovoljno uverena/sigurna da bih mogla da preporučim ovu vakcinu. Mi nismo ispali iz reda za vakcinu, želimo da odvojimo dovoljno vremena tokom ovih pregovora kako bi smo saznali što više možemo o toj vakcini. Pa ako komitet za pandemiju odluči da je potrebno, kupićemo je.

Takođe, oko milijardu ljudi svake godine oboli od sezonskog gripa, milion ih svake godine umre. I to se ne dešava tek poslednje godinu, dve. To se dešava već dugo vremena.

Da li je iko igde proglasio pandemiju zbog toga? A obični sezonski grip je mnogo opasniji od svinjskog, posledice su veoma ozbiljne i nekad smrtonosne. Da li je ikakva pandemija proglašena?

Vi koji me pritiskate da kupimo vakcine, pitam vas: „ Zaštio niste vrištali i vikali prošle godine, pre dve godine ili 2003? 2003. godine je 1.200.000 Poljaka obolelo od sezonskog gripa! Da li je iko u ovoj prostoriji vikao „ Kupimo vakcine protiv gripa!“ ? Ne sećam se toga.

Na kraju bih htela da kažem jednu stvar: poljski narod je veoma mudar. Poljaci umeju vrlo dobro da razlikuju laž od istine. Takođe mogu da vide šta je objektivno, a šta je samo „igra/prevara“.

Nadogradnja na Ubuntu 9.10

U proteklih par dana sam uradio 3 nadogradnje, moj kućni računar, ženin netbook i mamin i tatin kućni. Sva tri su prošla bez incidenata :), osim što mi je čudan zbun nastao sa prelaskom na Empathy. Svaki nalog sa Google Apps nije odmah mogao da se zakači na net. Rešenje je ubacivanje gtalk.google.com kao adrese servera, 5222 prebaciti na 5223, i uključiti stari SSL.

Ostaje mi joÅ¡ 3G modem i moj laptop i svi smo u istoj ekipi 🙂

Sledeći Ubuntu Open Week

U prevodu: tvorci Ubuntua odgovaraju na unapred postavljena pitanja nas korisnika. Rapored je sledeći (satnica je po našem vremenu)

Vreme

Ponedeljak 2.11.

Utorak 3.11.

Sreda 4.11.

ÄŒetvrtak 5.11.

Petak 6.11.

16:00

Uvod – Jono Bacon

Ubuntu Moblin Remix – Bill Filler i ostali

Pitajte Marka – sabdfl

Uključivanje u razvoj Ubuntua – James Westby i Daniel Holbach

Prazan Slot

17:00

Budi Ubuntu guru u svom kraju – FabianRodriguez

Pisanje knjige – emmajane

Jono Bacon – Radionice za lidere

Kako ispraviti bag u Ubuntu – James Westby i Daniel Holbach

Kako koristiti Ubuntu+1 – Jorge Castro

18:00

Ubuntu Weekly Newsletter: Ili kako sačuvati organizaciju od haosa – tyche

Uključivanje u LoZa – Jono Bacon

Pravljenje Screencast-ova – DKcross

Osnove i pravila ponašanja na Ubuntu IRC-u – jussi01 i mneptok

AppArmor – John Johansen

19:00

Naučite kako da napišete svoju aplikaciju – Rick Spencer

Byobu – Dustin Kirkland

Prvi koraci u prevođenju Ubuntua – David Planella

KVM i Virt-Manager – Dustin Kirkland

Kernel QA – Leann Ogasawara

20:00

Ubuntu One – Joshua Hoover

ISO Testing Tracker – Ara Pulido

Kubuntu Netbook – Scott Kitterman Edition

Dobrodošli u novi Edubuntu – Stéphane Graber

Rešavanja prvog baga – Beth Lynn Eicher

21:00

Šta uraditi kada stvari pođu naopako – Alan Pope

Učenje – Elizabeth Krumbach

Uvod u GIMP – akk

WIOS – Situacije – Elizabeth Krumbach

Uvod u Ubuntu projekat dokumentacije – TBA

22:00

Prijavljivanje bagova – Brian Murray

Pisanje sigurnog koda – Kees Cook

Giving Useful Feedback – Murat Güne?

WIOS – Ohrabrenje – Mackenzie Morgan

Uvod u Telepathy Stack – Ken Vandine

23:00

Organizovanje FOSS događaja – Laura Czajkowski

Spremanje KDE 4 za LTS – Jonathan Riddell

Ubuntu članstvo – Nathan Handler

Kako napraviti kompatibilnost sa win-om (i kakvu uloguu ima Wine) – Scott Ritchie

Utisci i ideje za sledeće okupljanje – Jorge Castro

Kraj dominacije

Pridružujem se čestitkama kompaniji Microsoft na prihvatanju otvorenog formata za dokumente. Da pojasnim, u praksi ovo znači da moje dokumente napravljene u OpenOffice-u od sada će moći da koriste svi korisnici Microsoft Office-a bez da moram da ih konvertujem u neki od Microsoft-ovih formata, ili obrnuto Microsoft Office od sada može da barata svim OpenOffice formatima: .odt, .ods, odp, .odb. Kakvo olakÅ¡anje 😉

Kraj jedne priče – podrÅ¡ka za Otvoreni dokument-format (ODF) u Office 2007
Format za budućnost sada dostupan celom tržištu
Amsterdam, 29. april 2009. godine

Organizacija OpenDoc Society želi da čestita kompaniji Microsoft Corporation Inc. na jučerašnjem objavljivanju Service Pack 2 za Microsoft Office 2007. Microsoft Office je poslednji od glavnih kancelarijskih paketa koji donosi ugrađenu podršku za Otvoreni dokument-format (ODF, engl. OpenDocument Format). Organizacija OpenDoc Society ne skriva zadovoljstvo što se i Microsoft na kraju pridružio proizvođačima i zajednicama slobodnog softvera kao što su IBM, Google, Sun Microsystems, Novell, KOffice, Corel i Adobe koji su svi već prešli na ODF u prethodnim godinama.

„Na neki način ovo je kraj jedne priče“ kaže Bert Bakker, predsedavajući u OpenDoc Society. „Vlasnički formati obeležili su prethodnih 25 godina IT sveta i doveli ga do tačke kada su milijarde investirane u softver – u međusobno nepovezanim oblastima – upravljane ne za tehničkim i sigurnosnim kriterijumima nego za time koji kancelarijski paket je negde u upotrebi.”

Novi SP2 konačno donosi ugrađenu podršku za ODF 1.1 u Microsoft Office 2007 (i sada može potpuno da zameni zastarele .doc, .docx, .xls, .xlsx, .ppt i .pptx formate) nakon dve godine od „nezvanične“ podrške kroz umetak koji je zamišljen i finansiran (ali ne i formalno podržavan) od strane kompanije Microsoft. Ovo je posebno važno za sve Microsoft korisnike koji su usvojili već zastarele Office 2007-specifične formate .docx, .xlsx i .pptx – koji su bili uvedeni kao podrazumevani u Office 2007. Kako su oni u međuvremenu prevaziđeni, dalje korišćenje ovih formata se ne preporučuje.

Mnoge države širom sveta su aktivno prišle usvajanju politika upotrebe otvorenih standarda, u čemu je neosporno ODF bio jedan od pokretača. Države i korisnici sve jasnije poručuju proizvođačima da sa njima ne mogu sarađivati ukoliko se ne okrenu i podrže otvorene standarde. „Prelazak na ODF čak i ako ostanejete na istim rešenjima istog proizvođača je svakako dobro IT upravljanje, jer pruža bolju sigurnost, mehanizme saglasnosti i upotrebljivosti, dok u isto vreme rešava zavisnosti od jednog proizvođača“, izjavio je Michiel Leenaars, potpredsednik OpenDoc Society. „Preporučujemo kompanijama, državnoj i javnoj upravi, i svim korisnicima da okrenu drugi list i proglase novi format podrazumevanim – zaustavimo izradu novih zastarelih dokumenata što je pre moguće. Bićemo sami sebi zahvalni zbog toga kasnije“.

I dok poslednji veliki proizvođač kacnelarijskog softvera prelazi na ODF, OpenDoc Society napominje da je sada uz Otvoreni dokument-format put čist za nove inovacije u klasičnim i veb kancelarijskim alatkama. Organizacija očekuje pojavu pametnih dokumenata koji spajaju mogućnosti „mreže podataka“ sa tradicionalnom upotrebom kancelarijskog softvera. OpenDoc Society namerava da aktivno podrži da se ovi novi proizvodi i usluge izbore do tržišta i bolje međusobno sarađuju na dobrobit korisnika i potrošača.

Sada kada ODF mogu da koriste svi glavni kancelarijski paketi fokus autora softvera i korisnika može se preusmeriti da proizvodi koji stvaraju i obrađuju dokumente, kao što su filteri za e-poštu, sistemi za upravljanje sadržajem, skladišta dokumenata i alatke za poslovno planiranje, mogu da iskoriste brojne prednosti koje ODF donosi. OpenDoc Society naglašava velikim korisnicima kao što su vlade i kompanije, kao i pojedincima, da pogledaju trenutno predloženo ODF 1.2 specifikaciju kao i poziv za komentare na narednu verziju ODF specifikacije koja će uslediti po usvajanju 1.2. OASIS tehnički komitet (engl. OASIS Technical Committee) otvorio je period za slanje komentara na aktuelnu verziju nacrta.